Dragi učenici,
kako biste se bolje pripremili za provjeru znanja o nezavisno složenim rečenicama, osim ova dva priložena dokumenta, koja u sebi sadrže probni ispit i rješenja, savjetujemo vam da pokušate učiti i vježbati i na sljedeće tri poveznice od kojih vam dvije odmah nude i provjeru vaših rješenja.
http://www.moje-instrukcije.com/index.php?option=com_content&view=article&id=248:nezavisno-sloene-reenice&catid=68&Itemid=142 ,
http://sjedi5.hr/dokumenti/hot%20potatoes/nezavisno-slozene-recenice-dopunjavanje.htm
ili
http://sjedi5.hr/dokumenti/hot%20potatoes/vrste_nezavisno_slozenih_recenica.htm
Ovdje možete pročitati radove naših učenika na engleskom jeziku.
All about me.doc
All about my class.doc
trip to the Moon.doc
English, English everywhere.doc
Nastavni predmet – POVIJEST
OŠ Josipa Antuna Ćolnića Đakovo
Školska godina: 2020./2021. Kriterij vrednovanja
Konceptualno znanje Tehnički koncepti u nastavi Povijesti |
Vrijeme i prostor |
|
Izvrsna
|
Učenik samostalno objašnjava tijek, slijed i trajanje događaja. Koristi se rječnikom kojim opisuje tijek vremena, smješta samostalno osobe i pojave u odgovarajuća povijesna razdoblja. Izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena (lente vremena, mentalne mape,…). Samostalno određuje godinu, stoljeće i tisućljeće. Učenik se samostalno koristi kartom. Samostalno objašnjava vremenski slijed događaja na karti. Samostalno upisuje i ucrtava tražene podatke u slijepu kartu te crta jednostavnije slijepe karte. |
Vrlo dobra |
Učenik objašnjava tijek, slijed i trajanje događaja. Učenik opisuje tijek vremena, smješta samostalno osobe i pojave u odgovarajuća povijesna razdoblja. Izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena (lente vremena, mentalne mape,…). Određuje godinu, stoljeće i tisućljeće. Učenik se koristi kartom. Objašnjava vremenski slijed događaja na karti. Upisuje i ucrtava tražene podatke u slijepu kartu te crta jednostavnije slijepe karte. Izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena prema uputama i prema tematskom predlošku.
|
Dobra |
Učenik opisuje tijek, slijed i trajanje događaja. Učenik navodi tijek vremena, smješta osobe i pojave u odgovarajuća povijesna razdoblja s vremenskim odstupanjem. Izrađuje jednostavne grafičke prikaze tijeka vremena. Određuje godinu, stoljeće i tisućljeće. Učenik se koristi kartom. Nabraja vremenski slijed događaja na karti. Upisuje i ucrtava tražene podatke u slijepu kartu uz manje odstupanje prema uputama. Crta jednostavnije slijepe karte uz tematski predložak. Izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena prema detaljnim uputama i prema tematskom predlošku. |
Zadovoljavajuća |
Svakodnevnim rječnikom i uz pomoć učitelja opisuje tijek, slijed i trajanje povijesnog događaja. Izrađuje jednostavni grafički prikaz tijeka vremena uz predložak. Smješta godine u desetljeće, stoljeće i tisućljeće uz učiteljevu pomoć. Opisuje neka obilježja razdoblja koje proučava te smješta događaje i osobe u odgovarajuća razdoblja uz učiteljevu pomoć. Upisuje i ucrtava osnovne podatke u slijepu kartu uz učiteljevu pomoć. Crta jednostavnije slijepe karte prema zadanom predlošku. Crta jednostavniji grafički prikaz tijeka vremena prema uputama učitelja te uz navođenje učitelja. |
Nezadovoljavajuća
|
Učenik ne može ni svakodnevnim rječnikom niti uz pomoć učitelja opisati tijek, slijed i trajanje povijesnog događaja. Ne uspijeva izraditi jednostavni grafički prikaz tijeka vremena uz predložak. Ne može odrediti desetljeće, stoljeće i tisućljeće niti uz učiteljevu pomoć. Ne može ppisuje osnovna obilježja razdoblja koje proučava niti uz učiteljevu pomoć. Ne upisuje i ne ucrtava osnovne podatke u slijepu kartu niti uz učiteljevu pomoć. Ne može nacrtati jednostavniju slijepu kartu prema zadanom predlošku. Ne crta niti jednostavnije grafičke prikaze. |
Uzroci i posljedice |
|
Izvrsna
|
Objašnjava uzroke, povod i posljedice koji su doveli do pojedinih povijesnih događaja, pojava ili procesa, kao i rezultat tih zbivanja. Učenik razlikuje uzroke, povod i posljedicu te objašnjava kategorije uzroka. Uočava izravno navedene uzroke i posljedice ili zaključuje o njima kada nisu izravno izrečeni. Objašnjava da su neki uzroci i posljedice važniji od drugih. Objašnjava zašto treba istražiti više od jednog uzroka i posljedice nekog događaja i pojave te provjeriti dostupne izvore. |
Vrlo dobra |
Opisuje uzroke, povod i posljedice koji su doveli do pojedinih povijesnih događaja, pojava ili procesa, kao i rezultat tih zbivanja. Učenik uočava uzroke, povod i posljedicu te navodi kategorije uzroka. Uočava izravno najvažnije navedene uzroke i posljedice ili zaključuje o njima kada nisu izravno izrečeni. Navodi da su neki uzroci i posljedice važniji od drugih. Opisuje zašto treba istražiti više od jednog uzroka i posljedice nekog događaja i pojave. |
Dobra |
Objašnjava pojam uzroka, povoda i posljedice. Navodi uzroke, povod i posljedice prošlih događaja. Navodi izravno i neizravno izrečene uzroke i posljedice na primjerima prošlih događaja i pojava koje proučava uz pomoć učitelja. Navodi više od jednog uzroka i posljedice nekog događaja i pojave. |
Zadovoljavajuća |
Razlikuje pojam uzrok, povod i posljedica. Uočava uzroke i posljedice prošlih događaja. Prepoznaje izravno izrečene uzroke i posljedice te uz učiteljevu pomoć prepoznaje neizravno rečene uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava. Navodi jedan uzrok i jednu posljedicu nekog događaja ili pojave. |
Nezadovoljavajuća
|
Učenik ne razlikuje uzrok, povod i posljedica. Ne uočava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava . Ne uočava izravno izrečene uzroke i posljedice niti uz učiteljevu pomoć ne prepoznaje neizravno rečene uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava. Ne navodi niti jedan uzrok i posljedicu nekog prošlog događaja ili pojave. |
Kontinuiteti i promjene |
|
Izvrsna
|
Objašnjava kontinuitete i promjene u povijesti. Objašnjava ritam promjena (uočava da su neke promjene spore i postupne dok su druge brze i burne i uzrokuju iznenadne poremećaje i promjene u društvu). Objašnjava da promjena ne znači uvijek i napredak na primjeru razdoblja koje obrađuje. Analizira utjecaj pojedinaca i skupina na promjene u društvu. |
Vrlo dobra |
Uspoređuje kontinuitete i promjene u povijesti. Objašnjava svakodnevnim rječnikom ritam promjena kroz povijest (navodi da su neke promjene spore i postupne dok su druge brze i burne i uzrokuju iznenadne poremećaje i promjene u društvu). Objašnjava kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene u društvu. |
Dobra |
Opisuje kontinuitet i promjene u povijesti. Opisuje ritam promjena kroz povijest (što se promijenilo). Opisuje kako su pojedinci i skupine utjecali na promjene. |
Zadovoljavajuća |
Uočava uz pomoć učitelja kontinuitet i promjene u razdoblju koje proučava. Navodi uz učiteljevu pomoć što se s vremenom promijenilo, a što je ostalo isto. Uočava uz pomoć učitelja kako su pojedinci i skupine utjecale na promjene. |
Nezadovoljavajuća
|
Ne uočava kontinuitet i promjene u povijesti niti u razdoblju koje proučava. Ne može navesti niti uz učiteljevu pomoć što se s vremenom promijenilo, a što je ostalo isto. Ne uočava niti uz učiteljevu pomoć kako su pojedinci i skupine utjecale na promjene. |
Razina usvojenosti |
Rad s povijesnim izvorima |
Izvrsna
|
Objašnjava vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora na konkretnim primjerima iz razdoblja koje proučava. Razumije značenje povijesnih izvora u proučavanju prošlosti te oblikuje odgovor koji uključuje podatke iz izvora. Učenika analizira i vrednuje povijesni izvor, postavlja pitanje o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njihovim gledištima i namjerama. Uspoređuje dva ili više povijesnih izvora te iznosi zaključak.
|
Vrlo dobra |
Opisuje vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora na konkretnim primjerima iz razdoblja koje proučava. Navodi značenje povijesnih izvora u proučavanju prošlosti te oblikuje odgovor koji uključuje podatke iz izvora. Učenika objašnjava i vrednuje povijesni izvor, postavlja pitanje o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njihovim gledištima i namjerama. Uspoređuje dva povijesna izvora te iznosi zaključak.
|
Dobra |
Navodi vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora na konkretnim primjerima iz razdoblja koje proučava. Uočava važnost povijesnih izvora u proučavanju prošlosti te oblikuje jednostavan odgovor koji uključuje podatke iz izvora. Učenika opisuje povijesni izvor, postavlja pitanje o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka. Uspoređuje dva povijesna izvora te ih opisuje.
|
Zadovoljavajuća |
Opisuje vrijednost i ograničene povijesnog izvora uz pomoć učitelja. Opisuje vrste povijesnih izvora i navodi jednostavne primjere iz osobnog života te iz razdoblja koje obrađuje. Opisuje prošli događaj na temelju povijesnog izvora. Postavlja jednostavna pitanja o izvoru uz učiteljevu pomoć. |
Nezadovoljavajuća
|
Ne može niti opisati niti navesti vrijednost i ograničene povijesnog izvora niti uz pomoć učitelja. Ne može navesti niti opisati vrste povijesnih izvora niti uz pomoć učitelja. Ne može opisati prošli događaj na temelju povijesnog izvora. Ne može postaviti niti jednostavna pitanja o izvoru niti uz učiteljevu pomoć. |
Povijesna perspektiva |
|
Izvrsna
|
Uspoređuje pojedine interpretacije i perspektive te objašnjava sličnosti i razlike. Objašnjava razloge nastanka različitih prikaza prošlosti na odabranim primjerima. |
Vrlo dobra |
Uspoređuje pojedine interpretacije i perspektive te objašnjava sličnosti i razlike. Objašnjava neke razloge nastanka različitih prikaza prošlosti na odabranim primjerima. Objašnjava značenje odabranih osoba, događaja ili pojava iz prapovijesti i starog vijeka. |
Dobra |
Uspoređuje pojedine prikaze i perspektive te identificira neke sličnosti i razlike. Navodi neke razloge nastanka različitih prikaza prošlosti. Opisuje značenje pojedinih osoba, događaja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka. |
Zadovoljavajuća |
Uočava da postoje različiti prikazi prošlosti te opisuje njihova obilježja uz učiteljevu pomoć. Daje jednostavna objašnjenja o tome zašto ljudi tumače prošlost na različite načine koristeći se svakodnevnim primjerima. Opisuje značenje pojedinih osoba, događaja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka uz učiteljevu pomoć. |
Nezadovoljavajuća
|
Ne uočava da postoje različiti prikazi prošlosti te ne opisuje njihova obilježja niti uz učiteljevu pomoć. Ne može dati niti jednostavna objašnjenja o tome zašto ljudi tumače prošlost na različite načine koristeći se svakodnevnim primjerima. Ne može opisati značenje pojedinih osoba, događaja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka niti uz učiteljevu pomoć. |
|
Usporedba i sučeljavanje
|
Izvrsna
|
Učenik povijesne događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva razumije i objašnjava stavljajući ih u kontekst u kojemu se mogu ocijeniti i interpretirati. Usporedbom uočava njihove sličnosti, zajednička obilježja ili međusobne različitosti i utjecaj. Usporedbom svrstava događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva u skupine (klasifikacija) te formulira opći zaključak. |
Vrlo dobra |
Učenik povijesne događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva opisuj stavljajući ih u kontekst u kojemu se mogu ocijeniti i interpretirati. Objašnjava njihove sličnosti, zajednička obilježja ili međusobne različitosti i utjecaj. Svrstava događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva u skupine (klasifikacija) te formulira opći zaključak. |
Dobra |
Učenik povijesne događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva opisuj stavljajući ih u kontekst u kojemu se mogu interpretirati. Opisuje njihove sličnosti, zajednička obilježja ili međusobne različitosti i utjecaj. Svrstava događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva u skupine (klasifikacija). |
Zadovoljavajuća |
Učenik povijesne događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva opisuj stavljajući ih u kontekst uz pomoć učitelja. Navodi njihove sličnosti i zajednička obilježja. Svrstava događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva u skupine (klasifikacija) uz pomoć učitelja. |
Nezadovoljavajuća
|
Učenik ne može povijesne događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva opisati u kontekstu vremena događaja niti uz pomoć učitelja. Ne navodi njihove sličnosti i zajednička obilježja. Ne može svrstati događaje, pojave i procese te djela ljudskog stvaralaštva u skupine (klasifikacija) niti uz pomoć učitelja. |
Proceduralno znanje |
Razina usvojenosti
|
Proceduralno znanje
|
Izvrsna |
Učenik poznaje i primjenjuje odgovarajuće metode, postupke i procedure rada s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti. |
Vrlo dobra |
Učenik poznaje i primjenjuje odgovarajuće metode, postupke i procedure rada s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti uz uputu učitelja. |
Dobra |
Učenik poznaje i primjenjuje neke metode, postupke i procedure rada s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti uz pomoć učitelja. |
Zadovoljavajuća |
Učenik prepoznaje neke metode, postupke i procedure rada s povijesnim izvorima te osnovne metode, postupke i procedure rada i primjenjuje ali uz pomoć učitelja. |
Nezadovoljavajuća
|
Učenik ne prepoznaje ni metode, postupke i procedure rada s povijesnim izvorima niti uz učiteljevu pomoć. |
RADNI LIST tijekom posjeta Muzeju krapinskih neandertalaca
27.11.2010.
HAJDEMO!!! KRENIMO NA PUT!
- Zaokruži točne odgovore. Na kojim se Zemljinim polutkama nalazi Krapina?
sjevernoj južnoj istočnoj zapadnoj
- Gdje je smještena Krapina u odnosu na glavni grad Hrvatske? Krapina je smještena sjeverno u odnosu na Zagreb.
- Središte koje se županije nalazi u Krapini? U Krapini se nalazi središte Krapinsko-zagorske županije.
- U kojem se toplinskom pojasu nalazi Krapina? Krapina se nalazi u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu.
- Razmisli pa odgovori! Je li po mjesnom vremenu više sati u Đakovu ili u Krapini? Obrazloži svoj odgovor. Više je sati u Đakovu jer se Đakovo nalazi istočnije od Krapine. Zemlja se rotira od zapada prema istoku te u mjestima koja se nalaze istočnije prije sviče zora.
- Kako se naziva vremenski pojas u kojemu se nalazi Krapina, a kako vremenski pojas u kojemu se nalazi ostatak Hrvatske? Krapina se nalazi u srednjoeuropskom vremenskom pojasu (CET), ostatak Hrvatske se također nalazi u srednjoeuropskom vremenskom pojasu.
ŠTO VIDIŠ KROZ PROZOR?!
Putujemo iz Slavonije u Hrvatsko Zagorje! Naići ćemo na brojne sličnosti, ali i razlike! Pogledaj kroz prozor, razmisli, zaključi, poveži i zapiši!
Pogledaj izgled sela!
Kakvog su oblika kuće u Slavoniji, a kakvog u Hrvatskom zagorju? U Slavoniji su kuće niže te dva prozora gledaju na cestu uz koju su smještene za razliku od kuća u Hrvatskom zagorju koje su smještene na brežuljcima i cijele se vide. Također se kuće razlikuju u izgledu krovova. Krovovi kuća u Hrvatskom zagorju se zbog obilnijih snježnih nanosa grade strmije od krovova u Slavoniji.
Kakav je razmještaj kuća u selima Slavonije, a kakav u Hrvatskom zagorju? U Slavoniji su kuće izgrađene uz cestu, a u Hrvatskom zagorju raštrkane po brežuljcima.
Zašto duljina ulica i raspored kuća u obe vrste sela nije isti?Duljina ulica i raspored kuća nisu isti zbog reljefa. U Slavoniji se radi o nizinskom, a u Hrvatskom zagorju o brežuljkastom reljefu.
Pogledaj izgled vegetacije!
Je li drveće tijekom cijelog putovanja bilo iste vrste? Drveće nije bilo isto. Koje vrste drveća prepoznaješ? Prepoznajem: jasen, brezu, hrast, jelu…
A, što je s poljima?!
Jesu li veća polja u Slavoniji ili Hrvatskom zagorju? Veća su polja u Slavoniji Što misliš zašto? Veća su zato što u Slavoniji prevladava nizinski reljef. Jesi li uočio/la neku poznatu poljoprivrednu kulturu na poljima? Da uočilo/la sam. Koje su to poljoprivredne kulture? To su kukuruz i vinova loza.
10. Vrijeme? Kakvo je vrijeme?
Puše li vjetar? Ne puše. Uočavaš li oblake na nebu? Uočavam. Ako da, kako oni izgledaju? Cijelo je nebo prekriveno oblacima nalik gustoj magli te izgledaju kao prljavi prekrivač. Poslije se kratko pojavljuju oblaci koji nalikuju bijelim ovcama.
A sada, pogledaj na svoju kartu! Iz nje možemo puno saznati!
11. Napiši kojim je bojama prikazan reljef područja oko grada Krapine?Reljef je u okolici grada Krapine prikazan žutom i narančastom bojom.
Pogledaj u tumač karte te odgovori koje boje prikazuju koju visinu reljefa. 0-200 metara zelena boja, 200-500 metara žuta, 500-1000 svijetlo narančasta, 1000-1500 ružičasto-narančasta, 1500-2000 tamno narančasta, 2000-2500 smeđa.
12. Napiši na kojoj se rijeci nalazi Krapina? Krapina se nalazi na rijeci Krapinici (Krapinčici ili Krapinščici).
Poznate su Krapinske toplice. Razmisli, pa napiši kakvu važnost toplice imaju za život ljudi? Toplice služe za rehabilitaciju stanovništva, odmor i rekreaciju.
13. Na našem putu do Krapine prošli smo blizu tri parka prirode. Prouči kartu i potcrtaj točne odgovore:
PP Medvednica PP Biokovo PP Kopački rit PP Lonjsko polje
PP Papuk PP Učka PP Vransko jezero
IZRAČUNAJ!
14.Na karti mjerila 1:1 600 000 udaljenost između Đakova i Krapine iznosi 13 cm. Kolika je zračna udaljenost tih gradova u kilometrima?
Prostor za računanje:
1 cm na karti= 1600 000 cm u prirodi 1km= 1000m, 1 m= 100 cm 1 km= 100 000 cm 1cm= 16 km (1 600 000: 100 000= 16) 13x16= 208 13cm= 208 km |
15. Na karti mjerila 1:500 000 udaljenost između Krapine i Zagreba iznosi 8 cm. Kolika je zračna udaljenost tih gradova u kilometrima?
Prostor za računanje:
1 cm na karti= 500 000 cm u prirodi 1km= 1000m, 1 m= 100 cm 1 km= 100 000 cm 1cm= 5km (500 000: 100 000) 5x8=40 8cm= 40 km |
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |