preskoči na sadržaj

Osnovna škola Josipa Antuna Ćolnića Đakovo

Hrvatski jezik

Dragi učenici,

kako biste se bolje pripremili za provjeru znanja o nezavisno složenim rečenicama, osim ova dva priložena dokumenta, koja u sebi sadrže probni ispit i rješenja, savjetujemo vam da pokušate učiti i vježbati i na sljedeće tri poveznice od kojih vam dvije odmah nude i provjeru vaših rješenja.

http://www.moje-instrukcije.com/index.php?option=com_content&view=article&id=248:nezavisno-sloene-reenice&catid=68&Itemid=142

http://sjedi5.hr/dokumenti/hot%20potatoes/nezavisno-slozene-recenice-dopunjavanje.htm

ili

http://sjedi5.hr/dokumenti/hot%20potatoes/vrste_nezavisno_slozenih_recenica.htm

Priloženi dokumenti:
Probni ispit za 7.docx
RJESENJA.doc


Likovna kultura

Glazbena kultura

Engleski jezik

Ovdje možete pročitati radove naših učenika na engleskom jeziku.


Njemački jezik

Ovdje možete pogledati 2 sastava učenika 7.c razreda (nastavnica Lana Matijaković)  na temu ljetnih praznika, kao i mišljenja učenika o mladima općenito: što dečki misle o curama, a cure o dečkima.


Matematika

Priroda

Kemija

Fizika

Povijest

 

Kriteriji i sastavnice ocjenjivanja

učenika iz nastavnog predmeta povijest

 

Ocjena

Usvojenost osnovnih pojmova

Uzročno-posljedične veze

Snalaženje u vremenu i prostoru

 

 

 

Odličan (5)

Samostalno definira, opisuje i objašnjava sadržaje predviđene nastavnim planom i programom predmeta. U usmenom i pismenom izlaganju sistematičan je i točan. Trajno i kontinuirano sudjeluje u radu na satu, samostalno iznosi svoja razmišljanja i stavove te ih obrazlaže. U potpunosti koristi komunikacijske vještine naučene tijekom godine.

Logički povezuje i uočava uzročno posljedične veze među povijesnim procesima,  može samostalno pojasniti zašto se neki događaj zbio i koje su njegove posljedice.

Učenik može osobu ili događaj samostalno svrstati u točno određeni vremenski period. Učenik točno određuje godinu.

 

 

Vrlo dobar (4)

Uz neznatnu pomoć definira, opisuje i objašnjava sadržaje. U usmenom i pismenom izlaganju sistematičan je i točan, ali sporiji. Na satu aktivno sudjeluje, svoja razmišljanja i stavove iznosi, ali ne uvijek. Koristi komunikacijske vještine uz manji poticaj. Učenik je usvojio sve ključne pojmove, ali ne može sve u potpunosti pojasniti.

Učenik može pojasniti zašto se neki događaj zbio i koje su njegove posljedice uz minimalnu nastavnikovu pomoć, odnosno uočava bitne karakteristike povijesnih procesa.

Učenik može osobu ili događaj približno svrstati u određeni vremenski period, s manjim vremenskim ili geografskim odstupanjima.

 

 

Dobar

(3)

Reproducira najvažnije činjenice iz sadržaja, nesistematično izlaže sadržaje, u usmenom izlaganju nesamostalan, ima poteškoća u izlaganju. Na satu sudjeluje samo uz poticanje, nesamostalan u iznošenju svojih stavova i razmišljanja, rijetko koristi komunikacijske vještine. Učenik je usvojio više od polovine ključnih pojmova koje može samostalno pojasniti.

Učenik može pojasniti zašto se neki događaj zbio i koje su njegove posljedice uz nastavnikovu pomoć.

Učenik ne može svaku pitanu osobu ili događaj svrstati u određeni vremenski period ili jedan dio može u potpunosti, a neke uopće ne može ili isto čini s vremenskim ili geografskim odstupanjima.

 

  Dovoljan    

 

     (2)

Mehanički reproducira sadržaje uz pomoć i poticaj, ima poteškoća u uočavanju bitnog, zaključivanju i analiziranju, u usmenom izlaganju vrlo spor i nesamostalan.

 

 

 

 

 

 

 

Učenik može djelomično pojasniti zašto se neki događaj zbio i koje su njegove posljedice uz nastavnikovu pomoć ili može odrediti uzrok događaja, ali ne i posljedicu ili obratno.

Učenik ne može svaku pitanu osobu ili događaj svrstati u određeni vremenski period ili jedan dio može u potpunosti, a neke uopće ne može ili isto čini s velikim vremenskim ili geografskim odstupanjima.

Svrstavanje u stoljeća.

 

Nedovoljan (1)

Ne može ni mehanički reproducirati sadržaje uz pomoć i poticaj, ne uočava bitno, ne zaključuje i ne analizira, u  usmenom izlaganju vrlo spor i nesamostalan.  Na satu pasivan, ne uključuje se ni uz trajno poticanje, nesamostalan u iznošenju svojih stavova i razmišljanja.

Učenik ne može odrediti niti uzrok niti posljedicu kakvog događaja niti uz pomoć nastavnika i dodatnih nastavnih sredstava.

 

 

Učenik ne može pitanu osobu ili događaj svrstati u određeni vremenski period, pa čak niti u stoljeće.

 

 

 

Kriterij za pismenu provjeru znanja

 

0-49% nedovoljan

50-62% dovoljan

63-75% dobar

76-88% vrlo dobar

89-100% odličan

 

 


Geografija

RADNI LIST tijekom posjeta Muzeju krapinskih neandertalaca

27.11.2010.

 

HAJDEMO!!! KRENIMO NA PUT!

  1. Zaokruži točne odgovore. Na kojim se Zemljinim polutkama nalazi Krapina?

                                      sjevernoj                    južnoj              istočnoj            zapadnoj    

  1. Gdje je smještena Krapina u odnosu na glavni grad Hrvatske? Krapina je smještena sjeverno u odnosu na Zagreb.
  2. Središte koje se županije nalazi u Krapini? U Krapini se nalazi središte Krapinsko-zagorske županije.
  3. U kojem se toplinskom pojasu nalazi Krapina? Krapina se nalazi u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu.
  4. Razmisli pa odgovori! Je li po mjesnom vremenu više sati u Đakovu ili u Krapini? Obrazloži svoj odgovor. Više je sati u Đakovu jer se Đakovo nalazi istočnije od Krapine. Zemlja se rotira od zapada prema istoku te  u mjestima koja se nalaze istočnije prije sviče zora.
  5. Kako se naziva vremenski pojas u kojemu se nalazi Krapina, a kako vremenski pojas u kojemu se nalazi ostatak Hrvatske?  Krapina se nalazi u srednjoeuropskom vremenskom pojasu (CET), ostatak Hrvatske se također  nalazi u srednjoeuropskom vremenskom  pojasu.

 

ŠTO VIDIŠ KROZ PROZOR?!

Putujemo iz Slavonije u Hrvatsko Zagorje! Naići ćemo na brojne sličnosti, ali i razlike! Pogledaj kroz prozor, razmisli, zaključi, poveži i zapiši!

Pogledaj izgled sela!

       Kakvog su oblika kuće u Slavoniji, a kakvog u Hrvatskom zagorju? U Slavoniji su kuće niže  te dva prozora gledaju na cestu uz koju su smještene za razliku od kuća u Hrvatskom zagorju koje su smještene na brežuljcima i cijele se vide.  Također se kuće razlikuju u  izgledu krovova. Krovovi kuća u Hrvatskom zagorju se zbog obilnijih snježnih nanosa grade strmije od krovova u Slavoniji.

       Kakav je razmještaj kuća u selima Slavonije, a kakav u Hrvatskom zagorju? U Slavoniji su kuće izgrađene uz cestu, a u Hrvatskom zagorju raštrkane po brežuljcima.

      Zašto duljina ulica i raspored kuća u obe vrste sela nije isti?Duljina ulica i raspored kuća nisu isti zbog reljefa. U Slavoniji se radi o nizinskom, a u Hrvatskom zagorju o brežuljkastom reljefu.

Pogledaj izgled vegetacije!

      Je li drveće tijekom cijelog putovanja bilo iste vrste? Drveće nije bilo isto. Koje vrste drveća prepoznaješ? Prepoznajem: jasen, brezu, hrast, jelu…

A, što je s poljima?!

Jesu li veća polja u Slavoniji ili Hrvatskom zagorju? Veća su polja u Slavoniji Što misliš zašto? Veća su zato što u Slavoniji prevladava nizinski reljef. Jesi li uočio/la neku poznatu poljoprivrednu kulturu na poljima? Da uočilo/la sam. Koje su to poljoprivredne kulture? To su kukuruz i vinova loza.

10. Vrijeme? Kakvo je vrijeme?

      Puše li vjetar? Ne puše. Uočavaš li oblake na nebu? Uočavam. Ako da, kako oni izgledaju? Cijelo je nebo prekriveno oblacima nalik gustoj magli te izgledaju kao prljavi prekrivač. Poslije se kratko pojavljuju oblaci koji nalikuju bijelim ovcama.

  

   A sada, pogledaj na svoju kartu! Iz nje možemo puno saznati! 

11. Napiši kojim je bojama prikazan reljef područja oko grada Krapine?Reljef  je u okolici grada Krapine prikazan žutom i narančastom bojom.

      Pogledaj u tumač karte te odgovori koje boje prikazuju koju visinu reljefa. 0-200 metara zelena boja, 200-500 metara žuta,  500-1000  svijetlo narančasta, 1000-1500  ružičasto-narančasta, 1500-2000 tamno narančasta, 2000-2500 smeđa.

12. Napiši na kojoj se rijeci nalazi Krapina? Krapina se nalazi na rijeci Krapinici (Krapinčici ili Krapinščici).

      Poznate su Krapinske toplice. Razmisli, pa napiši kakvu važnost toplice imaju za život ljudi? Toplice služe za rehabilitaciju stanovništva, odmor i rekreaciju.

13. Na našem putu do Krapine prošli smo blizu tri parka prirode. Prouči kartu i potcrtaj točne odgovore:

PP Medvednica     PP Biokovo           PP Kopački rit                PP Lonjsko polje  

          PP Papuk             PP Učka               PP Vransko jezero 

 

IZRAČUNAJ!

14.Na karti mjerila  1:1 600 000  udaljenost između Đakova i Krapine iznosi 13 cm. Kolika je zračna udaljenost tih gradova u kilometrima?

Prostor za računanje:

1 cm na karti= 1600 000 cm u prirodi                 

1km= 1000m, 1 m= 100 cm         

1 km= 100 000 cm

1cm= 16 km    (1 600 000: 100 000= 16)               

 13x16= 208

13cm= 208 km

 

15. Na karti mjerila 1:500 000 udaljenost između Krapine i Zagreba iznosi 8 cm. Kolika je zračna udaljenost tih gradova u kilometrima?

Prostor za računanje:

1 cm na karti= 500 000 cm u prirodi               

  1km= 1000m, 1 m= 100 cm          1 km= 100 000 cm

1cm= 5km              (500 000: 100 000)    

5x8=40

8cm= 40 km

 


Tehnička kultura

Tjelesna i zdravstvena kultura

Vjeronauk

Informatika

UDŽBENICI ZA 2020./2021.
VRUTAK
Video

ZBOR OŠ J. A. ĆOLNIĆA

Kalendar
« Srpanj 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Oglasna ploča
Korisni linkovi
CMS za škole logo
Osnovna škola Josipa Antuna Ćolnića Đakovo / Trg N. Š. Zrinskog 4, HR-31400 Đakovo / os-jacolnica-dj.skole.hr / ured@os-jacolnica-dj.skole.hr
preskoči na navigaciju