Naglasak smo stavili na dva govora Stjepana Radića, onaj na zasjedanju Središnjeg odbora Narodnog vijeća u Zagrebu 24. studenog 1918. godine te na govor Stjepana Radića seljacima na skupu u Vrpolju 12. listopada 1924. godine. Zatim smo analizirali promjene povijesnih hrvatskih granica nakon sklapanja Rapalskog ugovora 1920. i Rimskog sporazuma 1924. godine te promjenu povijesnih hrvatskih granica nakon Vidovdanskog ustava 1921. i uvođenja banovina 1929. godine. Na kraju, učenici su trebali u paru postaviti se u ulogu hrvatskih političara iz 1918. godine pred kojima se nalaze tri opcije: ostanka u trijalistički preuređenoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, stvaranje samostalne hrvatske države sa svim svojim slabostima u tom trenutku ili za ulazak u Kraljevinu SHS. O svom mogućnostima učenici su u paru trebali navesti nekoliko pozitivnih i negativnih posljedica ponuđenih opcija o kojima smo potom zajedno raspravljali. Ovim načinom rada učenici su dodatno proširili svoja znanja, ali i vještine samostalnog i kritičkog prosuđivanja o povijesnim prilikama i odlukama.